Ako samo tražite glavnu priču zbog koje je počelo sve ovo, pročitajte, ovim redoslijedom:

Hobit
Prstenova Družina
Dvije Kule
Povratak Kralja

I preporučljivo je da bar prođete preko dodataka u Povratku Kralja. Osim obiteljskih stabala i tehničkih informacija o jezicima, dodatci su i iznenađujuće bogati "malim pričama" koje daju pozadinu likovima opisanim u glavnom tekstu. Gospodar Prstenova je, ipak, smjesten na veću pozornicu, od koje vidimo samo dio. Ako želite doznati i pozadinu zbivanja iz Gospodara Prstenova, preporučljivo je da pročitate i Silmarillion.

Silmarillion je djelo koje je Tolkien stvarao praktički cijeli svoj život, i u njemu je opisana cijela povijest Međuzemlja, od nastanka svijeta, do događaja iz Hobita i Gospodara Prstenova. Podijeljen je u pet dijelova, od kojih zapravo samo onaj središnji nosi naziv "Quenta Silmarillion" (ili prevedeno Priča o Silmarilima), a ostali su svojevrsni dodatci priči. Prvi od njih je "Ainulindalë", priča o postanku svijeta. Nakon toga slijedi "Valaquenta", u kojoj se opisuju prve "sile" (dolaskom na Ardu-Zemlju, iz "sila" postaju "bića") koje su djelovale u Međuzemlju. To su Ainuri, prvi koje je stvorio Eru (Bog), a oni su stvorili svijet. Podijeljeni su u dvije skupine, Valare (jače), i Maiare (slabije). Nakon ovih dviju priča slijedi već spomenuta "Quenta Silmarillion", veći dio teksta u kojem se govori o dolasku vilenjaka, i, ..., nećemo vam kvariti užitak čitanja, ako želite doznati malo detaljnije o čemu govori Quenta Silmarillion, pročitajte je ;-). Iza Priče o Silmarillima slijede još "Akkalabeth", priča o usponu ljudi i padu njihovog otoka-Numenora, te kratak pregled zbivanja opisanih u Gospodaru Prstenova.
Dodatci Silmarillionu uključuju vodič za pravilno izgovaranje "stranih" riječi iz teksta, te indeks s kratkim objašnjenjima nekih stvari iz Silmarilliona.

Ipak, ovo nisu sva djela koja je Tolkien napisao o Međuzemlju. Tolkienov sin Christopher je skupio sve Tolkienove spise s tekstovima koji opisuju događanja u Međuzemlju, i objavio ih uz svoje naputke o tom kako je Tolkien kroz vrijeme mijenjao neke ideje. Kako našem dragom Algoritmu još nije palo na pamet da prevede ova djela (a prema uvodu u Nedovršene Pripovijesti, to se ni neće dogoditi), ovo su njihova imena u originalu, redom kako su objavljena:

Book of Lost Tales, Volume 1
Book of Lost Tales, Volume 2
The Lays of Beleriand
The Shaping of Middle-Earth
The Lost Road and Other Writings
The Return of the Shadow
The Treason of Isengard
The War of the Ring
Sauron Defeated: The End of the Third Age
Morgoth's Ring: The Later Silmarillion, Part One
The War of the Jewels: The Later Silmarillion, Part Two
The Peoples of Middle-Earth

Postoji još jedno Tolkienovo poveće djelo o Međuzemlju - Nedovršene pripovijesti. Tu su većinom detaljnije opisani likovi i događaji iz Gospodara Prstenova i Silmarilliona, npr. postoji dio o Istarima (čarobnjaci - Gandalf, Saruman), ili dio o "Povijesti Galadriel i Celeborna". U Nedovršenim pripovijestima se također nalaze bilješke Christophera Tolkiena, ali puno manje nego u Povijesti Međuzemlja.

Postoje još i Tolkienova pisma, u kojima on još dodatno objašnjava mnogo toga vezanog uz Međuzemlje (opet, Algoritmu ne pada na pamet ni ovo prevesti na hrvatski), te i poveći niz manjih djela nevezanih uz Međuzemlje, većinom pisanih za djecu ("Farmer Giles od Hama", "Roverandom").

Na kraju da se vratimo na ono početno pitanje, koja Tolkienova djela bi trebali pročitati i kojim redoslijedom? Ako samo želite saznati o čemu to svi tu pričaju, pročitajte Gospodara Prstenova. Ako želite dobiti i nekakav uvod u Gospodara Prstenova, i ne smeta vam roman koji stilom pomalo podsjeća na priče za djecu, pročitajte prvo Hobita, pa onda Gospodara Prstenova. Ako ste sigurni da ae vam se sve ovo svidjeti (vjerojatno ste već čitali nekakav fantasy i sviđa vam se, pa sad želite saznati što je to toliko dobro da je praktički pokrenulo cijeli fantasy žanr), pročitajte prvo Silmarillion, pa zatim Hobita, pa tek onda Gospodara Prstenova.

2. Tko je stariji, Drvobradaš ili Tom Bombadil?

Jednostavno, Bombadil. Ono što može zbuniti je to što se Drvobradas u knjizi naziva "najstarijim", ali, to je ipak nekakva "počasna" titula Drvobradaša. Možda je stariji od velike većine, ali Bombadil je tu ipak bio
prije. To kako je Bombadil tu došao i tko je on uopće je već malo složenije pitanje. Zapravo, puno složenije.

3. Zasto Sauron osobno nikad nije sudjelovao u ratu? Zar nije on sam mogao uništiti pola Minas Tiritha?

Možda. A možda ne. :-) Bez Prstena Sauron ipak nije mogao biti ni približno toliko jak koliko bi bio s Prstenom. Kad je stvorio Prsten, velik dio Sauronove snage je prešao u njega da bi mogao kontrolirati druge prstenove. Čini se da je ovaj prijelaz snage u Prsten bio trajan. Dokaz ovome je činjenica da bi pobijedio u ratu, da je to mogao, čak i bez Prstena. S Prstenom, bio bi nezaustavljiv. Bez Prstena, Sauron je vjerojatno imao oko pola, ili dvije trećine snage koju je imao pri kraju Drugog doba, a tada je bila potrebna kombinirana snaga vilenjaka i ljudi da ga pobijedi. Zaključak je da, ako su Saurona s Prstenom mogli pobijediti Elrond, Gil-Galad, te Elendil i njegovi sinovi, onda bi možda i Gandalf, Aragorn, Elrondovi sinovi i drugi koji su bili ispred Crnih Dveri pri kraju Trećeg doba, mogli pobijediti Saurona bez Prstena. I zato jednostavno Sauron nije htio riskirati, i on očito uči na svojim greškama. Da je zarobio Froda i uzeo Prsten, mislim da bi vjerojatno i sam sudjelovao u nekim napadima, ali kao što je Denethor rekao: "On neće izaći osim da bi trijumfirao nada mnom kad sve bude gotovo. On koristi druge kao svoja oružja. To rade svi veliki gospodari, ako su mudri, majstore polutanu. Jer zašto bih ja sjedio ovdje na svom prijestolju, gledao, i čekao, trošeći čak i vlastite sinove?"

4. Tko su ostali čarobnjaci (Istari), osim Gandalfa, Sarumana i Radagasta?

Tri Istara su bila važna za događaje u Trećem dobu: Saruman, Gandalf, i Radagast. Međutim, oni nisu jedini Istari koji su došli u Međuzemlje. Sarumanovo spominjanje "palica petorice čarobnjaka" u Orthancu je jedino sto piše o njima u Gospodaru Prstenova, ali Tolkien je izgleda više puta razmatrao ovo pitanje, i smislio nekoliko različitih priča.
U Nedovršenim pripovijestima postoji poglavlje nazvano 'Istari', i tu Tolkien dvojicu čarobnjaka naziva Ithryn Luin, 'Plavi čarobnjaci', koji su otišli na Istok i više nikad se nisu vratili. Također, spomenuto je da su se zvali Alatar i Pallando. Ovo bi bilo definitivno objašnjenje da Tolkien nije kasnije malo promijenio priču. Naime, u 'Narodima Međuzemlja' postoji mali dio teksta nazvan ' Pet Čarobnjaka', i tu je Tolkien napisao:
"Nikakva imena nisu zabilježena za dvojicu čarobnjaka. Nikad nisu viđeni niti se čulo zapadno od Mordora." Dalje, Tolkien je napisao: "Druga 'dvojica' su došla puno kasnije, vjerojatno otprilike u isto vrijeme kad i Glorfindel, kad su stvari postale opasne u Drugom Dobu. Glorfindel je bio poslan da pomogne Elrondu i bio je najvažniji u ratu u Eriadoru. Ali druga dvojica Istara su bila poslana s drukčijom svrhom. Morinehtar i Romestamo. Ubojica-tame i Pomagač-Istoka. Njihova zadaća bijaše da zaobiđu Saurona: da nađu plemena ljudi koja su se pobunila protiv poštivanja Melkora, i da probude tu pobunu." Dakle, postoji nekoliko verzija priče o dvojici nepoznatih Istara, a koja je prava istina, očito nikada nećemo saznati...

5. Postoje li knjige koje govore o Četvrtom Dobu? Sto se događa nakon Gospodara Prstenova?

Ne, ne postoji knjiga koja govori o događajima u Četvrtom Dobu, i manje-više sve što o tome znamo je samo ono sto je napisano u "Izvješću o godinama" u Dodatku B Povratka Kralja. S druge strane, na internetu se mogu naći različiti siteovi s pričama fanova Gospodara Prstenova koje govore o Četvrtom Dobu, a jedan od njih je i na hrvatskom jeziku. Mozete ga naći na tolkienfan.blog.hr .

6. Zašto Cirdan ima bradu kad je drugi vilenjaci nemaju?

Očiti odgovor bi bio da to sto su vilenjaci besmrtni ne znači da ne mogu imati bradu. Međutim, postoji jedan mali dio teksta u 'Narodima Međuzemlja'; na stranicama 365. - 66. zapisano je:
"Vilenjaci nisu dobijali brade prije nego sto bi ušli u treći ciklus svog života. Nerdanelin otac je bio iznimka, budući da je tek ušao u drugi ciklus."
O ovim "životnim ciklusima", koliko ja znam, nigdje ništa drugo nije napisano, a i ovaj odlomak je napisan vjerojatno samo zato što je Cirdan bio iznimka. Ako su neki ljudi koji su bili potomci vilenjaka naslijedili neimanje brade, moguće je da nikad ne bi živjeli dovoljno dugo da uđu u taj treći ciklus života.

7. Je li Tolkien ikad išta napisao o tome što se dogodilo s Enticama?

Direktno, ne, nikad ništa o tome nije napisano. Sve što o njima piše u Gospodaru Prstenova je dio kad Drvobradaš pita hobite jesu li možda vidjeli Entice u Shireu, a oni mu odgovaraju negativno. Međutim, u Prstenovoj Družini postoji jedna rečenica po kojoj se može naslutiti nešto njima. U poglavlju "Sjenka prošlosti", u dijalogu između Teda Sandymana i Sama, Ted kaže kako je njegov bratić Hal vidio divovsko stablo koje je hodalo, i imalo je korak dug "seven yards", ili u Crnkovićevom genijalnom prijevodu "tri hvata". ;-) Sad, je li to stvarno bila neka entica ili ne, ne možemo sigurno znati. Zapravo, pogledajte i prosudite za sebe.

8. Na koje dvije kule se uopće odnosi naslov drugog dijela Gospodara Prstenova?

Na prvi pogled jednostavan odgovor, jer na zadnjoj stranici originalnog izdanja Prstenove Druzine piše: "Ovdje završava prvi dio povijesti rata za Prsten. Drugi dio se zove "Dvije kule", jer su na događaje u njemu najviše utjecaja imale kula Orthanc, Sarumanova citadela, i tvrđava Minas Morgul koja čuva tajni ulaz u Mordor." Međutim, ovo ipak nije konačan odgovor. Svatko tko je čitao više Tolkienovih djela će odmah uočiti da ovaj tekst nije pisao sam Tolkien, nego je puno vjerojatnije da ga je ubacio izdavač originala, "Allen&Unwin". Uistinu, treba se sjetiti i da Gospodar Prstenova po Tolkienovoj zamisli nije bio namijenjen za izdavanje u tri dijela, nego kao jedan roman podijeljen u šest knjiga. Izdavač je odlučio da se knjiga tiska u tri dijela, a onda je vjerojatno i sam dodao ovaj tekst.

U Tolkienovim 'Pismima' se može naći puno više odgovora na ovo pitanje. U pismu broj 140 piše da se naslov "može odnositi na više kula: na Isengard i Barad-Dur, na Minas Tirith i Barad-Dur, ili na Isenard i Cirith Ungol." U dodatku ovom pismu je Christopher Tolkien napisao da su dvije kule ipak Orthanc i Minas Morgul, ali, to je ipak napisao Christopher, a ne sam J.R.R. Također, Tolkien je u pismu broj 143 napisao: "Uopće nisam zadovoljan naslovom "Dvije Kule", koji se očito odnosi na Orthanc i Minas Morgul. Ali kako je toliko napisano o suparnistvu između Minas Tiritha i Barad-Dura, ovo moze čitatelja navesti na krivi put."
Dakle, naslov se ipak odnosi na Orthanc i Minas Morgul, ali i naslov i to na što se odnosi je izmislio izdavač, a ne sam Tolkien, i Tolkien nikad nije bio zadovoljan takvim naslovom.

9. Koje je podrijetlo hobita u Međuzemlju?

Nema baš puno zapisao o ovoj temi, zapravo ne postoji praktički ništa. Jedino što se zna je da su hobiti bliži ljudima nego drugim rasama Međuzemlja. Iako je očito njihovo podrijetlo starije, zna se i da su živjeli na obalama Anduina negdje do početka Trećeg doba.

10. Koja je vrsta bića Tom Bombadil?

Upitno je je li uopće Tolkien htio svrstati Bombadila pod neku vrstu, bilo kao patuljka, vilenjaka, čovjeka ili maiu. Zapravo, potpuno suprotno. Bombadil se protivi svemu što znamo o kategorizaciji rasa u Međuzemlju. Na internetu se mogu pronaći razne teorije o tome tko, ili što je Bombadil; u principu svatko ima drukčije mišljenje, a tema s ovim naslovom postoji na baš svakom forumu koji ima veze s Tolkienom. Sam lik Toma Bombadila je nastao prvo u pjesmi koju je Tolkien napisao za svoju djecu, "Pustolovine Toma Bombadila", a kasnije je uvršten u Gospodara Prstenova, kao biće koje, po mom mišljenju, Tolkien nikad nije ni htio strogo svrstati u određenu skupinu. Zapitajte se, "Tko je meni Tom Bombadil?". To je ipak najbolji odgovor koji možete dobiti, jer, ako se uključite u neku besmislenu raspravu na internetu o ovoj temi, vjerojatno ćete naići na nekoga kao ja tko će vas uporno uvjeravati da je Tom zapravo Entica ;-).

11. Gdje mogu pronaći mape mjesta iz Gospodara Prstenova?

Postoji jedna jako jako dobra stranica na internetu sa mapama iz LOTR-a, link je http://fan.theonering.net/rolozo/?collection=maps . A ako želite mape u "papirnatom" obliku, potražite u knjižarama "Atlas of Middle-Earth", autorice Karen Wynn Fonstad.

12. Što se događa s pripadnicima smrtnih vrsti kad otiđu u Neumiruće Zemlje?

Kao prvo, smrtnicima odlazak u Aman nije bio dozvoljen, samo su Gimli od patuljaka, te Bilbo, Sam i Frodo od hobita bili iznimke. Međutim, i za njih je vrijeme u Amanu bilo ograničeno, i morali su umrijeti, što je Tolkien objasnio u svom pismu broj 246:
"Frodu je bio dopušten prijelaz u Aman da bi bio izliječen - ako bi to bilo moguće, prije nego što umre. Kad-tad morao bi umrijeti: niti jedan smrtnik nije mogao, i ne može živjeti vječno na Zemlji."

Srodni članci:

1. Silmarillion – o knjizi
2. Nedovršene pripovijesti – o knjizi
3. Jackson se vraća u Međuzemlje?
4. Alatar i Pallando - Plavi čarobnjaci
5. "Svjetlost" objavila prvi dio feljtona "Tolkien na kraju vremena"
6. Zaragamba